Imamo još podosta vremena do listopada, ali zbog svih nestrpljivih čitatelja Julijane Adamović već sada najavljujemo dolazak ove autorice čiji je roman “Divlje guske” jedan od najčitanijih u našoj knjižnici.

Julijana Adamović rođena je 12. 9. 1969. godine u Bačkoj. Diplomirala socijalnu pedagogiju, a magistrirala dječju i adolescentnu psihijatriju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Objavila je zbirku priča “Kako su nas ukrali Ciganima” (SN Privlačica, Vinkovci, 2008), koja je nagrađivana kao najbolje debitantsko djelo u Hrvatskoj 2008. nagradom Kiklop i nagradom Ivana i Josipa Kozarca za najbolji prvijenac Slavonije u 2008.

U nakladi VBZ Zagreb 2009. objavljuje zbirku kratkih priča pod nazivom “Konzerviranje”. Roman za djecu “Da ti pamet stane” izlazi u nakladi Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Zagreb, 2013. Iste godine objavljuje i zbirku priča za djecu “Dnevnik sivog mačka i druge priče” (Naklada Jurčić, Zagreb, 2013.), koju je napisala u suautorstvu sa svojim tada dvanaestogodišnjim sinom, koji se krije iza pseudonima SergeiChatgris.

Zbirku priča “Glineni anđeli” objavljuje u Nakladi Jurčić, Zagreb, 2016. godine., a za istu je dobila stipendiju Ministarstva kulture, te stimulaciju za uspješno djelo.

Objavila je i zbirku poezije “Sunce na šalteru”, Semafora, 2015.

Godine 2018. objavljuje roman “Divlje guske”, u nakladi HenaCom, Zagreb. S navedenim romanom ulazi u uži izbor nagrada Gjalski i Libar za vajk.

Višestruka je dobitnica stipendije stipendije Ministarstva Kulture RH, te novčane stimulacije za uspješno djelo u 2016. godini. (Glineni anđeli).

Priča “Božica i važne stvari” prvonagrađena je na natječaju za najbolju priču Gradske knjižnice Samobor 2013.

Objavila i nekoliko stručnih radova i osvrta, te ilustriranu brošuru za djecu žrtve/svjedoke u sudskom postupku “Luka na sudu”.

Proznim djelima zastupljena je u brojnim skupnim zbirkama i na portalima, te u književnom časopisu Vijenac, RE, Artikulacije.

Vanjski je suradnik tportala od 2015. godine. (HDP)

U Mjesecu hrvatske knjige Ivana Šojat predstavit će svoj roman “Ezan” koji je najavila još prije tri godine na gostovanju u našoj knjižnici. Dobro pamtimo tu lijepu književnu večer u kojoj je, osim zbirke priča “Emet”, predstavila ukratko svoj cjelokupni opus. Taj opus uvijek je lako pronalazio đakovačke čitatelje: dovoljno je spomenuti da je, kad je o hrvatskim suvremenicima riječ, Ivana Šojat nakon Pavla Pavličića, Mire Gavrana i Slavenke Drakulić najčitanija u našoj knjižnici posljednjih 10 godina! Međutim, sam književni susret, koji je sjajno moderirao Robert Francem, sigurno je motivirao i slabije poznavatelje njene književnosti jer nas je autorica sve “osvojila”! Veselimo se novoj književnoj večeri i ponovnom druženju!

Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Roman “Šamšiel”, 2002., nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman “Unterstadt”, 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimir Nazor (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman “Ničiji sinovi” izašao je 2012., “Jom Kipur” 2014. i “Emet” 2018.

Objavila je zbirke priča “Kao pas”, 2006., “Mjesečari”, 2008. i “Ruke Azazelove”, 2011., eseje “I past će sve maske”, 2006., te zbirke poezije “Hiperbole”, 2000., “Uznesenja”, 2003., “Utvare”, 2005., “Sofija plaštevima mete samoću”, 2009., “Emet” 2016.

Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona i Paula Austera. Živi i radi u Osijeku.

Povodom Mjeseca hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenog) Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo i Foto-kino klub Đakovo organiziraju foto natječaj i izložbu fotografija pod nazivom ”Tko čita, skita!”. Natječaj traje od 25. srpnja do 30. rujna.
Fotografije za izložbu mogu poslati svi građani. Fotografije moraju odgovarati uobičajenim pravilima predviđenim kod organiziranja izložbe, a određuju ih propozicije koje slijede.
PROPOZICIJE:
1. Tema fotografije mora sadržavati knjigu/čitanje,
2. Fotografije mogu biti crno-bijele ili kolor,
3. Fotografije trebaju biti u digitalnom obliku,
4. Preporučujemo 300 dpi (ili podesite svoj digitalni fotoaparat ili kameru mobilnog uređaja na najveću rezoluciju),
5. Autor može sudjelovati s najviše 6 fotografija,
6. Autor odgovara za sadržaj na fotografiji,
7. Fotografije i popunjenu prijavnicu predajte:
– putem e-maila (JPG/JPEG format, naziv datoteke mora biti unesen s imenom fotografije u prijavnici u DOC ili PDF formatu) na adresu: fkk.djakovo@gmail.com,
– kao zapis na CD-u ili DVD-u (JPG/JPEG format, naziv datoteke mora sadržavati ime fotografije) + prijavnica (DOC, PDF ili na papiru) – donijeti osobno u Gradsku knjižnicu i čitaonicu Đakovo u radno vrijeme,
8. Organizatori natječaja izradit će fotografije za izložbu o svom trošku koje će time postati vlasništvo organizatora,
9. Otvorenje izložbe i dodjela nagrada za najbolje fotografije održat će se 15. listopada u 18 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo,
10. Izložba će biti otvorena od 15. listopada do 15. studenog u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo.
ROK ZA PREDAJU FOTOGRAFIJA JE 30. RUJNA 2019.
Sve primljene fotografije pregledat će tročlani žiri, odabrati fotografije za izložbu i dodijeliti nagrade:
– I. nagradu: 1.000 kn (sponzor: Slatinska banka d. d.)
– II. nagradu: poklon paket knjiga (sponzor: Ljevak)
– III. nagradu: poklon paket (sponzor: Ljevak)
Svojim potpisom na Prijavnici koju šalju uz fotografije autori organizatorima daju dopuštenje za uporabu fotografija u promidžbene svrhe (plakat, novine i sl.), ali ne i za komercijalnu upotrebu.

OBRAZAC ZA PRIJAVU:

OBRAZAC.PDF

OBRAZAC.DOCX

Ove se godine održavaju 10. po redu Đakovački rezovi, a program će se održati na dvije lokacije. Prvi ili dnevni dio programa održati će se u Gradskoj knjižnici i čitaonici, a drugi ili večernji dio programa održati će se na gradskom Korzu.

1. lipnja 2019. – srijeda
   10.00 1. projekcija EFF Srce Slavonije (Gradska knjižnica i čitaonica)
   20.30 službeno otvorenje 10. Đakovačkih rezova (korzo)
   21.00 2. projekcija EFF Srce Slavonije (korzo)
2. lipnja 2019. – četvrtak
   10.00 3. projekcija EFF Srce Slavonije (Gradska knjižnica i čitaonica)
   21.00 4. projekcija EFF Srce Slavonije (korzo)
3. lipnja 2019. – petak
   10.00 radionica animacije za djecu dječjih vrtića i premijera prošlogodišnjih ostvarenja
   11.00 5. projekcija EFF Srce Slavonije (Gradska knjižnica i čitaonica)
   21.00 6. projekcija EFF Srce Slavonije (korzo)
   22.30 proglašenje pobjednika 16. EFF Srce Slavonije (korzo)

Posljednja radionica projekta “Iz knjige na stol” u organizaciji Dubravka Scharmitzer, Sanje Andrić, učenika Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo i Gradske knjižnice i čitaonice Đakovo održat će se u Stacionar GKČ Đakovo – Selci Đakovački 30. svibnja u 16:30. Tema je “Sir – mliječna kreativnost”, a pridružit će se nastavnici Srednje strukovne škole Mirjana Klepo, Sanja Hajdukovic i Nevenka Kokalović. U Selcima nas očekuju knjižničarka Ankica Karakaš Radošević, nastavnik Miroslav Grabar i učenici 7. razreda Osnovne škole Đakovački Selci. Domaćica će nam biti voditeljica Stacionara Ana Brataljenović.
Veselimo se druženju u Stacionaru!

Treći koncert ciklusa “Rapsodija u knjižnici” koji je za Gradsku knjižnicu i čitaonicu Đakovo osmislila Marijana Matijević, a sufinancira ga Ministarstvo kulture, nosi naslov “Svibanjski zvuci”. Koncert je to klavirista i gudača Osnovne glazbene škole pri OŠ Ivan Goran Kovačić Đakovo kojima su program pripremile njihove profesorice Marijana Matijević, Agneza Hegyi i Maja Varga. Korepetitorica je Matea Matić, prof. klavira. Ovakvi koncerti neizmjerno su važni našim mladim umjetnicima za svladavanje treme i straha od javnog nastupa te jačanje samopouzdanja, ali isto tako promiču glazbenu kulturu u našem gradu i omogućuju svim zainteresiranim sugrađanima upoznavanje s radom naše glazbene škole.
Sve vas pozivamo da dolaskom na koncert podržite rad učenika i nastavnika Osnovne glazbene škole i uživate u dobroj glazbi! Dobro došli!

Nakon izuzetno posjećene promocije u Vukovaru gdje se priča stripa završava, druga promocija održana je u Vinkovcima odakle priča kreće, davno prije rata, a ovom promocijom u Đakovu zatvorit će se krug poštovanja prema poginulima, nestalima i preživjelima iz ova tri grada, koji su protagonisti strip albuma…
“Vukovar: HAŠ” iznimno je djelo koje svojim pojavljivanjem u javnosti donosi iznimno svježi i originalni pristup koji o Domovinskom ratu svjedoči kroz priču o prijateljstvu, temeljenoj na stvarnim događanjima i likovima”. (iz recenzije)
Pisanje i crtanje je potpomognuto subvencijom Ministarstva kulture RH, tiskan je u vlastitoj naknadi autora uz pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, Općine Bogdanovci, tvrtke Komunalac Vukovar i Moto kluba Vinkovci.

Oko 30% stripa prati „rokere Vinkovaca“ u doba mira do utjecaja rata na dotadašnji način života. 13 branitelja pošlo je iz Vinkovaca u obranu Vukovara, gdje su svi ranjeni, 8 ih je ubijeno (2 se vode nestalima), od 5 preživjelih 2 su završila u srpskim logorima, 2 su izašla u proboju, a 1 izvezen iz grada u konvoju „Liječnici bez granica“. Prikazuje dio života, borbe u Vukovaru i način ranjavanja te, u konačnici, smrtnog stradavanja stvarne osobe, Mladena Čupića-Haša. Također istovremeno i korektno prati i sudbine njegovih suboraca iz Vinkovaca i Đakova.

Dragovoljci Zbora narodne garde iz IV. Mjesnog odbora „Kolodvor“ Vinkovci i dragovoljci iz Đakovštine upućeni su u Vukovar sredinom rujna 1991. godine: VLATKO BALOG (zapovjednik) MIRO BALOG i ZVONKO BALOG (svi iz Đakova), te Vinkovčani GORAN SERTIĆ, KREŠIMIR RATKOVIĆ, JOSIP PERKOVIĆ, MIHAJLO LET, IVAN SENČIĆ, ŽELJKO PATARIĆ, ZLATKO ADŽIĆ, FRANJO BUBALO, DAMIR KALAPATI i MLADEN ČUPIĆ-HAŠ. Dodijeljeni su u 2. bojnu 204. Vukovarske brigade, prvo su raspoređeni u Borovo Naselje na „Dom tehnike“ i „Internate“ negdje do 20. 9.1991. godine, kada su dobili novi raspored na punkt „Grič 6“ na vukovarskoj Mitnici. Od tada kreću njihova stradavanja, a strip prati njihove priče i sudbine.

Dana 3. lipnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo gost će biti književnik Kristian Novak.
Kristian Novak pisac je dvaju nagrađenih, cijenjenih i čitanih romana, “Črna mati zemla” i “Ciganin, ali najljepši”, koji su dočekali kazališna uprizorenja, također nagrađena, cijenjena i gledana.

Novak potječe iz međimurske obitelji koja je radila u Njemačkoj. Otac je bio inženjer u Mercedes Benzu, a majka je radila u tvornici Salamander Bund. Osnovnu školu pohađa u Vrhovljanu, kamo se obitelj smjestila nakon očeve smrti. Gimnaziju polazi u Čakovcu. Pravni fakultet u Zagrebu upisuje 1997., no napušta ga kako bi mogao studirati humanistička područja. Iduće godine upisuje germanistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Tokom studija počinje raditi na svom prvom romanu o međimurskim studentima u Zagrebu. Roman pod naslovom “Obješeni” bit će objavljen 2005. godine u Čakovcu. Diplomirao je 2005. te ubrzo počeo raditi na Odsjeku za germanistiku. Doktorirao je 2011. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofski fakultet u Rijeci prelazi 2012. U razdoblju od 1998. do 2009. reprezentativac je Hrvatske u karateu, osvajač više europskih i svjetskih medalja te stipendist i kategorizirani vrhunski sportaš HOO-a.
Pažnju kritike privukao je drugim romanom “Črna mati zemla” (2013.), koji je preveden na više stranih jezika. Glavna radnja prati mladog zagrebačkog pisca međimurskih korijena. U oba romana ukomponirao je međimursku kajkavicu. Novakov treći roman “Ciganin, ali najljepši” (2016.) osvojio je književnu nagradu Ksaver Šandor Gjalski kao najbolje prozno ostvarenje. Riječ je o romanu širokog zamaha, s okosnicom u lokalnom stanovništvu i Romima u Međimurju, ali i znatno širim spektrom društvenih pojava, biografija i kulturnih krugova kojima se bavi. Ima elemente kriminalističkog žanra, a čitatelj saznaje priču preko četiri pripovjedača.
Autor je sociolingvističke studije “Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca” (2012). Mladenačka poezija mu je uvrštena u Antologiju međimurske mlade lirike (2011).

Vidimo se 3. lipnja u knjižnici Đakovo!

Radionica se održava u svrhu promocije knjige pod nazivom “Bebe vole papati” autora Iztoka Jančara i Rebeke Mahorič. Knjiga sadrži više od 600 recepata za svaki dan i svaki obrok od početka uvođenja dohrane pa do navršene prve godine života. Radionice se održavaju po cijeloj Hrvatskoj i Sloveniji, gdje je knjiga već nekoliko godina najprodavanija knjiga iz područja prehrane djece. Sve preporuke, smjernice i savjeti, isto kao i recepti koji se nalaze u knjizi, vode se najnovijim smjernicama Europskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Međunarodnog dječjeg fonda Ujedinjenih naroda (UNICEF) i Europskog društva za socijalnu pedijatriju i zdravlje djece (ESSOP). Recenzenti hrvatskog izdanja su prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, prim., dr. med., spec. pedijatrije i Milica Tikvić, mag. med. techn., patronažna sestra.
Radionice su besplatne, a trajanje radionice je 45 minuta. Namijenjene su svima koji se bave djecom od najranije dobi, u prvom redu roditeljima, a osmišljene su tako da se pripremaju tri obroka (ručak, mliječno-žitna kašica i voćno-žitna užina) koje onda bebe s roditeljima mogu i degustirati. Osim degustacije, roditelji će saznati sve što je potrebno za početak dohrane (kada započeti s dohranom, koje namirnice i kojim redoslijedom uvoditi, kada uvoditi alergene namirnice i mlijeka životinjskog podrijetla, koje su najnovije preporuke pedijatara po pitanju prehrane i sl.).

Sa Zvonkom Penovićem, čovjekom koji je doista “uronio” u Brelov život i stvaralaštvo, obilježit ćemo u Noći knjige 90. godišnjicu rođenja ovog iznimnog umjetnika – pjesnika, šansonijera, skladatelja, glumca i redatelja.

U predgovoru Penovićevoj knjizi Arsen Dedić je napisao: »Njegovom smrću prolazi vrijeme velikih pojedinaca.«

Brel je doista bio veliki neukroćeni pojedinac (…), a Penović je dubinski osjetio Brelov žar i žestinu, njegovu slobodoumnost i nepokolebljivost. Brela — sanjara, Brela — buntovnika, moralista, utopista, zanesenjaka i lutalicu, tog nevjerojatnog čovjeka koji je izgarao za svoj san, koji se iskreno, potpuno, gotovo samoubilački predavao govorenju vlastite istine i svom nadčovječanskom naporu da dopre do srca ljudi. S pravom su ga nazvali čarobnjakom šansone, jer takvu ekspresivnost i predanost vlastitim emocijama, vlastitoj ranjivosti i krhkosti, koju je bez srama i zadrške pružao auditoriju na široko otvorenom krvarećem dlanu svoje duše, nitko nije nudio niti će vjerojatno ikada više nuditi javno, pred publikom, bez obzira na posljedice (u svijetu rocka i bluesa mogli bismo mu prispodobiti jedino pjevačicu Janis Joplin). Penović i sebe prepoznaje u Brelu te njegovu priču priča na vrlo dojmljiv, zanesen i osoban način. Ušavši u Brelovo biće (a to je ipak dano samo umjetnicima, pjesnicima) on svojom knjigom daje potresno svjedočanstvo o Brelovu životu, upotpunjeno brojnim citatima, ulomcima iz razgovora, prijevodima pjesama, svjedočanstvima njegovih bližnjih.
Iskrena posveta jednom pjesniku i pjevaču, a nadasve velikom čovjeku i humanistu, koji je doista živio uspravno, u stalnom kretanju ka nedostižnom snu, u stalnom nastojanju da ljudima ukaže na ono što im toliko nedostaje, a nužno je za kvalitetan i ispunjen život. To su mladenački polet, ljubav i nježnost, istina i trajna obrana ljudskoga dostojanstva, bespoštedna borba za pravo na slobodu i na privatnost pojedinca. Uspravan hod, uspravan život, utopijski zaziva Penović svojom knjigom o Brelu u ovom našem poravnatom svijetu, kako ga on naziva. Svijetu često nečasnu, nemilosrdnu i okrutnu, uglavnom bez razumijevanja za sanjare. Stoga nam Brel i dalje ostaje nezamjenjivim »prijateljem u satima magle i očaja«.

Nada Vrkljan-Križić