Nošenje sa stresom i razvoj emocionalnih poteškoća u svakodnevici

Stres je danas sveprisutan. Velikim dijelom kao posljedica užurbanog načina života, količine informacija koje dolaze do nas kroz izloženost digitalnim medijima, implicitne poruke iz okoline da „ako ne iskorištavaš dan u potpunosti, ne živiš“ i da „ako nisi postigao puno toga i nemaš velike ambicije, manje vrijediš“.
Reći nekome da si u gužvi postalo je nešto na što se ljudi ugledaju jer znači da imaš ispunjen život i super živiš! No, zauzetost i preplavljenost obvezama često sa sobom donosi stres koji ima određene posljedice.
Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će psihičke bolesti, uključujući i one povezane sa stresom, postati drugi vodeći uzrok onesposobljenosti. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako je izloženost stresu povezana sa smanjenom kvalitetom življenja te da ima dugoročne posljedice po psihičko i tjelesno zdravlje.
Kako se ne bismo doveli do faze iscrpljivanja bitno je na vrijeme prepoznati kad smo predugo, kontinuirano pod stresom i onda usporiti. Često u moru obaveza zaboravimo ostaviti praznog, neispunjenog vremena, gdje ne moramo baš ništa i gdje se zaista možemo opustiti. Bilo uz knjigu, film, toplu kupku ili meditaciju. Što god nas opušta.
Ono što nam još može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja i kako možemo djelovati preventivno jest:
– održavati ravnotežu između rada i zabave, humor i smijeh pomažu
– družiti se s dragim ljudima, s onima s kojima se osjećamo ugodno, i gdje se nakon druženja osjećamo ispunjeno, a ne „iscijeđeno“
– raditi više stvari u kojima uživamo i koje nas vesele, pronaći hobi ili aktivnost koja nas čini sretnima
– poznavati sebe i svoje granice i jasno ih zastupati i čuvati

Više o ovoj temi govorit će nam Anamarija Petek Erić, doc. prim. dr. sc., voditeljica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje 5. listopada u 18 sati.

Kako očuvati mentalno zdravlje u mladosti

Starije su osobe puno sposobnije nego što nam se obično čini, prilagodljive su i mogu usvajati nova znanja – upravo obrnuto od stereotipne slike starenja. Što ranije u životu počnemo voditi računa o vlastitoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i odmoru, zdravlju, učenju, druženju i razonodi, pružamo sebi veću vjerojatnost zdravijeg i kvalitetnijeg starenja

Promocija knjige: Put sjevera

Uskoro nam u goste stiže Giant World Tour by Hrvoje Jurić.

Neobična tročlana družina koju čine jedan čovjek i dva psa, ove je zime napravila nevjerojatan pothvat i biciklom prošla 2100 kilometara dug put od Osla do Nordkappa na samom sjeveru Norveške.

Dan za mentalno zdravlje: Nošenje sa stresom – Anamarija Petek Erić doc. prim. dr. sc.

Stres je danas sveprisutan. Velikim dijelom kao posljedica užurbanog načina života, količine informacija koje dolaze do nas kroz izloženost digitalnim medijima, implicitne poruke iz okoline da „ako ne iskorištavaš dan u potpunosti, ne živiš“ i da „ako nisi postigao puno toga i nemaš velike ambicije, manje vrijediš“.
Reći nekome da si u gužvi postalo je nešto na što se ljudi ugledaju jer znači da imaš ispunjen život i super živiš! No, zauzetost i preplavljenost obvezama često sa sobom donosi stres koji ima određene posljedice.
Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će psihičke bolesti, uključujući i one povezane sa stresom, postati drugi vodeći uzrok onesposobljenosti. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako je izloženost stresu povezana sa smanjenom kvalitetom življenja te da ima dugoročne posljedice po psihičko i tjelesno zdravlje.
Kako se ne bismo doveli do faze iscrpljivanja bitno je na vrijeme prepoznati kad smo predugo, kontinuirano pod stresom i onda usporiti. Često u moru obaveza zaboravimo ostaviti praznog, neispunjenog vremena, gdje ne moramo baš ništa i gdje se zaista možemo opustiti. Bilo uz knjigu, film, toplu kupku ili meditaciju. Što god nas opušta.
Ono što nam još može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja i kako možemo djelovati preventivno jest:
– održavati ravnotežu između rada i zabave, humor i smijeh pomažu
– družiti se s dragim ljudima, s onima s kojima se osjećamo ugodno, i gdje se nakon druženja osjećamo ispunjeno, a ne „iscijeđeno“
– raditi više stvari u kojima uživamo i koje nas vesele, pronaći hobi ili aktivnost koja nas čini sretnima
– poznavati sebe i svoje granice i jasno ih zastupati i čuvati

Više o ovoj temi govorit će nam Anamarija Petek Erić, doc. prim. dr. sc., voditeljica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje 19. rujna u 18 sati.

Librići upisuju nove članove!

Knjižnični zbor Librići ove srijede kreće s redovnim probama koje će se održavati svake srijede od 18:15 do 19 sati pod vodstvom profesorice Marijane Matijević!


Librići upisuju nove članove pa ako vaše dijete pokazuje interes za glazbu, voli druženje, pjevanje i nastupe – svratite do knjižnice i zatražite obrazac za upis na posudbenom pultu.

7. fotografski natječaj GKČ Đakovo i Foto-kino kluba Đakovo: Književnost bez granica

7. fotografski natječaj GKČ Đakovo i Foto-kino kluba Đakovo: Književnost bez granica

Povodom Mjeseca hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenoga 2023.) Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo i Foto-kino klub Đakovo organiziraju fotografski natječaj i izložbu fotografija pod nazivom „Književnost bez granica“ koja nas želi podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. Zahvaljujući tome i hrvatska književnost leti preko granica svoje domovine i osvaja inozemnu publiku.

PROPOZICIJE:

1. Tema je „Književnost bez granica“, a fotografija treba prikazivati nešto od sljedećeg: motiv ili prizor  iz djela domaće ili strane knjiženosti, knjigu domaćeg ili stranog autora ili kadar u kojem netko čita knjigu domaćeg ili stranog autora

2. Obavezno je u naslovu fotografije napisati o kojem autoru ili o kojem djelu je riječ

3. Fotografije mogu biti crno-bijele ili kolor

4. Fotografije trebaju biti u digitalnom obliku, a možete ih snimiti fotoaparatom ili mobitelom

5. Preporučujemo 300 dpi (ili podesite svoj digitalni fotoaparat ili kameru mobilnog uređaja na najveću rezoluciju)

6. Autor može sudjelovati s najviše 4 fotografije

7. Autor odgovara za sadržaj na fotografiji

8. Natječaj traje od 21. kolovoza do 21. rujna 2023., a fotografije mogu poslati svi građani (amateri i profesionalci)

9. Ako organizator procijeni da ima dovoljno radova dječjih autora (do 15 godina starosti), formirat će se zasebna kategorija u kojoj će nagrade biti poklon paketi Gradske knjižnice i čitaonice Đakovo

10. Fotografije ne smiju imati potpise, žigove i sl.

11. Ako ne možete ispuniti prijavnicu i učitati fotografije, pošaljite podatke i fotografije na: foto.djknjiznica@gmail.com

.

Prosudbeno povjerenstvo odabrat će fotografije za izložbu i dodijeliti 3 nagrade:

– I. nagrada: novčana nagrada 150 eura i paket knjiga

– II. nagrada: novčana nagrada 50 eura i paket knjiga

– III. nagrada: novčana nagrada 25 eura i paket knjiga

5 pohvala: svaki pohvaljeni autor dobiva paket knjiga.

.

Svi autori čije fotografije budu odabrane za izložbu dobit će tiskanu diplomu, a svi ostali sudionici natječaja digitalnu.

Click or drag files to this area to upload. You can upload up to 4 files.
Napomena: Obavezno je u naslovu fotografije napisati o kojem autoru ili o kojem djelu je riječ!

Pričolovkin tjedan 2023.

I ove su godine posljednji dani kolovoza rezervirani za, uvijek prezabavni, Pričolovkin tjedan!
Osim naše dvije redovne Pričolovke ponedjeljkom i srijedom, u goste nam stižu poznate dječje autorice koje će mališanima predstaviti svoje priče i održati radionice.

Raspored aktivnosti:
28. kolovoza u 16 sati
Pričolovka
Poljubac u ruci

29. kolovoza u 16 sati
Tamara Vučković i Tihana Lipovec Fraculj
Vježbaonica sreće; psihoedukativna radionica

O autoricama:
Tamara Vučković, dipl. učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz engleskog jezika. Završila je edukaciju iz terapijskih vještina i tehnika Instituta D.O.M. i europske krovne udruge za dječju i adolescentnu psihoterapiju te tečaj mindfulnessa. Od 2017. godine, zajedno s kolegicom, radi na programu „Vježbaonica sreće” u sklopu kojeg organizira radionice, predavanja i edukacije na temu kvalitetnog odgoja i obrazovanja s naglaskom na osnaživanje odraslih i razvijanje emocionalih kompetencija djece. Autorica je prvih snimljenih meditacija i vježbi opuštanja za djecu na hrvatskom jeziku koje objavljuje na svom You Tube kanalu “Vježbaonica sreće”. Autorica je prve hrvatske mindfulness slikovnice “Ovdjezemska” te slikovnica „Mirko Bjesomirko“ i „Gospodin Iz i gospođica Po“ te autorskog proizvoda „Vrećica srećica“, koje razvijaju socioemocionalne kompetencije djece.

Tihana Lipovec Fraculj, diplomirala kroatistiku, komparativnu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađala brojne kazališne, lutkarske i glumačke radionice i seminare, a od 2000. godine vodi dramske radionice za djecu i mlade. Niz godina radila je kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama te bila glavna urednica dječjeg časopisa „Bambbino“. Piše dječje bajke, priče, pjesmice i igrokaze te sinkronizira crtane filmove. Osniva 2011. godine Kreativni centar „Košnica“ s ciljem poticanja kreativnog razvoja djece predškolske i školske dobi s posebnim naglaskom na dramski odgoj. Drži razne dramske edukacije namijenjene učiteljima, odgojiteljima i svima koji rade s djecom i mladima. Završila edukaciju „ Primjena Terapije igrom u vrtićkom okruženju“ u Centru Proventus te zajedno s kolegicom radi kao edukatorica na programu „Vježbaonica sreće” u sklopu kojeg organizira radionice, predavanja i edukacije na temu kvalitetnog odgoja i obrazovanja. Autorica je slikovnica „Gospođica Hoću” i „Ana i gospodin Strahojed” te autorskog proizvoda „Vrećica srećica”, koje razvijaju socioemocionalne kompetencije djece.

30. kolovoza u 16 sati
Pričolovka
Gušter Špiro

31. kolovoza u 16 sati
Ana Dobričić
Čarobne naočale;
predstavljanje slikovnice i radionica

O autorici:
Nakon što je diplomirala talijanski i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu počinje raditi kao profesor te ostaje u struci sve do 2009. kada se zapošljava u Algoritmu. Pisanjem za djecu počinje se baviti gotovo slučajno, kako to često i biva. No budući da je njen prvi naslov Blanka i oblaci (2021.) bio dočekan pozitivnim reakcijama i podrškom čitatelja i suradnika, nastavlja pisati te ubrzo nastaju Čarobne naočale (2022.)., te zatim Usplahireni Hinko i Nemaš pojma! (2022.). Slijedeća u nizu bit će Jeziva kućica (u pripremi za 2024.) Piše, naravno, i dalje, jer uvijek postoji potreba da se djeci približi ili razjasni neka pojava ili problem, a autorica već i zbog svoje struke trajno osjeća poticaj da nekoga nečemu nauči; stoga njezine priče uvijek sadrže elemente informacije i pouke, ali pružaju malenim čitateljima i priliku za putovanja svjetovima mašte te za druženje s odraslima koji ih na takva putovanja žele povesti.

1. rujna u 16 sati
Marijana Križanović
Predstavljanje slikovnica uz lutkice i radionicu

O autorici:
Marijana Križanović profesorica je hrvatskog i engleskog jezika i književnosti te magistra bibliotekarstva. Lektorira slikovnice i dječje knjige, piše stručne članke za časopis Zrno, a pjesme, igrokaze i priče objavljuje u dječjim časopisima (Prvi izbor, Smib, Radost, Cvitak) i na Školskom portalu.
Objavljeno joj je 11 knjiga za djecu: zbirka priča Marine čudesne pustolovine (2017.), zbirka pjesama Čarobni kalendar (2018.) te 9 edukativnih slikovnica: Kod zubara (2016.), Iz života jednog mrava (2016.), Panda Vanda na Sljemenu (2018.), U kazalištu (2019.), U školi (2019.), Školske brige pčele Jele (2019.), Pijanist mago Drago (2021.), Lastin novi dom (2021.) i Panda Vanda na Jadranu (2021.).
Članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Hrvatskog čitateljskog društva.

Program Pričolovkin tjedan odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Društvene igre

Idući tjedan družimo se svakodnevno uz društvene igre.

Društvene igre djeci mogu pružiti izvrsne lekcije. Neke od vještina koje igranje društvenih igara zahtijeva, koje se uče i vježbaju su:

– kako komunicirati

– poštivati (slijediti) pravila

– ostati sjediti

– strpljenje

– naučiti gubiti (i pobijediti)

– čekanje na svoj red

– iskrenost

– timski rad

– razmišljanje izvan okvira

– kako biti proaktivan i predviđati buduće događaje

– kako uživati ​​u procesu

Osnovnoškolci stariji od deset godina mogu se prijaviti na broj 812-045.

Bontončić

Kako se ophoditi prema prijateljima, roditeljima, bakama i djedovima, vršnjacima i odraslima, kako odgovoriti na telefonski poziv, kako i kada koristiti mobitel, kako se ponašati na internetu i društvenim mrežama, kako se ponašati na putovanjima, javnim mjestima, u muzejima, kazalištu, crkvi, na svečanim događajima… Ovaj tjedan na druženju u knjižnici!

Origami

Idući tjedan školarci stariji od 9 godina imaju priliku zabaviti se izradom origamija.

Voditeljice radionice su knjižničarke Zorica Laitkam i Ana Brataljenović.

Još je nekoliko slobodnih mjesta, prijaviti se možete na broj 812-045.