Sedmu godinu zaredom Turistička zajednica grada Đakova organizira “Zeleno srce Đakova”, ovaj put u nešto izmijenjenoj, digitalnoj inačici pod nazivom “Zeleno srce Đakova – zeleni lajk 2020.”, uz nove suorganizatore: Tranzistor i Gradsku knjižnicu i čitaonicu Đakovo.

Uživate li u stvaranju svoje male oaze? Prijavite svoj vrt, dvorište, okućnicu ili cvjetni balkon (koji se nalaze u Đakovu ili u prigradskim naseljima) od 1. lipnja do 1. srpnja 2020. godine:

1. Ispunite e-prijavnicu: http://www.djknjiznica.com/prijavnica-za-natjecaj-zeleno-srce-dakova-zeleni-lajk-2020/
2. Priložite do 5 fotografija

Ako niste vješti fotografiranju, pozovite nas na: 095-358-0685.

Ocjenjivat će se uređenost privatnog vrta, dvorišta, okućnice ili balkona (privatne kuće ili stambene zgrade), a možete dobiti ukupno 100 bodova:
1. do 40 bodova donosi broj lajkova na fotografijama kandidata na Facebook stranici Tranzistora @Tranzistor.hr (glasanje od 2. do 5. srpnja, objava pobjednika 6. srpnja)
2. do 60 bodova daje prosudbeno povjerenstvo

U ovoj akciji osigurali smo vam vrijedne i zanimljive nagrade:

1. nagrada u vrijednosti 1.000,00 kn
2. nagrada u vrijednosti 800,00 kn
3. nagrada u vrijednosti 500,00 kn

U tome nam pomažu naši sponzori Univerzal, OPG Kalić, Foto & video “M”, 3Design, Pučko otvoreno učilište IVAN Đakovo, Rasadnik Milic, Tony, vrtni centar & poljo-ljekarna, Destilerija Bijeli Gusak, Pozivnice Grafoart, Black Hat Craft Brewery, Karat kamini i klesarstvo i Drima trade d.o.o., a pozivamo i ostale zainteresirane sponzore!

Ako u svojoj oazi imate i kutak za čitanje, ne zaboravite i njega fotografirati! GKČ Đakovo posebno će vas nagraditi!

Sretno i neka najzeleniji pobijedi!

Dobro došli na predstavljanje knjige Lea Rafolta “Tijelo kao glagol: japanski budo, transkulturalne tehnike i trening za izvedbu” u izdanju Biblioteke Dioniz koje će biti održano u utorak 16. lipnja 2020. u 20 sati u Kući Reichsmann, Ulica pape Ivana Pavla II. 10.
Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, izv. prof. art. Maja Đurinović, Iva Nerina Sibila i autor prof. dr. sc. Leo Rafolt.

Teatrolog i teoretičar Leo Rafolt u knjizi “Tijelo kao glagol: japanski budo, transkulturalne tehnike i trening za izvedbu” (2019) demonstrira kako japanski budo, ali i općenito japanske somatske prakse mogu biti zanimljive unutar kompleksa izvedbenih studija i izvedbenih umjetnosti. Metodološka niša pod kojom se autor hvata ukoštac s kompleksnim sustavima japanskog budoa, naime, razvidna je već u prvih nekoliko poglavlja. Riječ je u zanimljivom spoju fenomenološke analize zapadnog tipa, ponajviše oslonjene na naslijeđe Merleau-Pontyja i njegovih nastavljača, primjerice R. Shustermanna, s istočnim tradicijama analize korporalnih ili somatskih fenomena, poput one K. Yoshigasakija, A. Hinoa, Y. Konoa i dr., da spomenemo one novijeg datuma, sve do klasičnijih analiza smještenih u okrilje japanske, hibridne, fenomenološko-somatografske tradicije, primjerice Y. Yuasa i S. Nagatomoa. U knjizi se, naravno, polemizira i s opće poznatim pristupima korpografiji i somatskoj teoriji, primjerice onoj R. Labana, M. Feldenkreisa i E. Manning, kao i s nekim manje poznatim teoretičarima tijela, koji svoj sustav nisu uspjeli uobličiti u somatsku praksu. Takav oblik dijaloga pridonosi interdisciplinarnosti rukopisa, što knjigu čini iznimno zanimljivom, kao što je i uklapa u najsuvremenije (metodološke) paradigme teorijskih istraživanja kroz praksu, inovativne u domaćem akademskom miljeu. Naslovna riječ glagol, prikladna metafora jer autor tematizira specifične načine tjelesnoga izražavanja, ovdje označuje pokret kao temeljnu sastavnicu scenske radnje, ali i pokret kao trajno stanje tijela ljudskog tijela, napose izvođačeva tijela. Posebnost je Rafoltove knjige prikladno povezivanje, uvjetno i općenito rečeno, zapadne i istočne (pretežno francuske i, u manjoj mjeri, anglosaksonske te japanske) misaone tradicije, kao i kritičnost prema europskoj i sjevernoameričkoj sklonosti građenju u sebi koherentnih i dosljednih teorijskih modela – ovdje prije svega teorija tijela – koji se, međutim, kako ističe Rafolt, uglavnom ne uspijevaju povezati s praksom, odnosno pretočiti u praksu.

Književni izazov za Noć knjige 23. travnja!

Najdraže knjige, omiljeni likovi, omraženi zlikovci, šminka, frizure, kostimi…
Sve to obuhvatili smo u književnom izazovu povodom Noći knjige u suradnji s Fairyland za frizersko kozmetičke usluge i Frizerski and make-up studio “Art” (sigurno znate da se u njima već dugo nalazi i kutak s našim knjigama da biste iz salona izašli i lijepi i načitani 😉).

Preselite se na jedan dan u svijet o kojem volimo čitati, oživite i rekreirajte poznate prizore s dragih nam stranica ili utjelovite neki dobro nam znani lik!
Prije svega, želimo da se dobro zabavite, a kad transformacija bude dovršena – sve nam dokumentirajte. 📷🎞️🎥🎬🥰
Hoće li to biti samo završna fotografija, dvije s “prije” i “poslije”, kolaž fotografija cijele preobrazbe ili kratki video, ostavljamo vama na izbor. Sve kombinacije su poželjne i dobrodošle! 😁🤩👏
Fotkice nam stavite u komentar (do 22. travnja) pa uz njih napišite u koga ste se odlučili pretvoriti na jedan dan (možete napisati i zašto ili citat iz knjige ili…). 🎭📒✍️😎
Naravno, ako ne možete sebe, možete “pretvoriti” ukućane u književni lik. 🧔👧👨‍🦱📚

Najs(p)retnije sudionike izazova, naravno, očekuju nagrade! 🏅Najbolje preobrazbe (prema broju lajkića i prema ocjeni organizatora) očekuje poklon paket iznenađenja koji ćemo dostaviti na kućnu adresu!

Pozivamo i druge salone (i sve ostale željne igre) da se uključe i postave izazov na svoje stranice (možda i nagrade najbolju fotku na svojoj stranici nekim darom – kad saloni ponovno otvore vrata) – da se svi u ovo vrijeme, kad ne možemo pohoditi frizerske i kozmetičke salone, malo zabavimo!

.