Mladen Kopjar: Čokoladne godine

U utorak 19. listopada stiže nam Mladen Kopjar!


“Knjiga Čokoladne godine Mladena Kopjara vrlo je duhovito djelo, donosi dragocjene trenutke djetinjstva ispisane šarmantnim stilom koji proizlazi iz kombinacije dječje naivnosti i autorove lucidne ironije.” (Dubravka Težak)

NAJČITATELJI 2020.!

Sinoć smo u opuštenoj, prisnoj atmosferi proglasili naše najčitatelje za 2020. godinu.

Nagradili smo ih ukupno dvadeset dvoje, podijeljenih u više kategorija. Da ste samo vidjeli ponosna lica onih najmlađih kad krenu prema svojoj diplomi! Zapravo, vidjeli smo velike osmijehe na licima svih naših dobitnika. Svima su nam srca bila puna gledajući drage ljude oko sebe.

Gabrijel je čak “doletio” sa svog rođendana: nije samo dobio nagradu i diplomu, već smo mu otpjevali i “Sretan rođendan”! Uz smijeh i razgovor, stariji korisnici su se prisjetili početaka Gradske knjižnice pa podijelili s okupljenima svoje uspomene. Oni su već desetljećima najveća podrška knjižnici! Moglo se čuti i da smo svi jedna velika obitelj, da mnogi knjižnicu smatraju produžetkom vlastitog doma, a da su im knjige vjerne prijateljice i dobro društvo.

Spomenimo i da naši najstariji čitatelji imaju 90 i 92 godine i da su žive enciklopedije, puni znanja i životnog iskustva – vjerujemo da je i čitanje velikim dijelom pridonijelo njihovom zdravom duhu!

Čestitke svima, pravi ste promotori svoje knjižnice i čitanja!

Zahvaljujemo i gospođi Jasmini Bagarić iz Ureda gradonačelnika, ujedno i našoj vjernoj članici, koja je uručila nagrade našoj čitateljskoj eliti!

246173382_2478268772317078_4319352487803506207_n – kopija
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Otvorenje izložbe “100 % domaće: hrvatski autori u Godini čitanja”

Fotografije s petog po redu otvorenja izložbe “100 % domaće: hrvatski autori u Godini čitanja”.

5 godina je najmlađa, a 81 godinu najstarija osoba koja je poslala svoje fotografije na natječaj Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo i Foto – kino klub Đakovo, povodom Mjeseca hrvatske knjige 100 % domaće. 144 autora iz 53 različita mjesta poslalo je 414 fotki.

245965018_1714623018738138_6190164650634912586_n
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Rezultati fotonatječaja “100 % domaće: hrvatski autori u Godini čitanja”

Čestitke svima! Svojim sudjelovanjem svi ste se pokazali kao izvrsni promotori knjige, čitanja i fotografije i zato vam svima od srca hvala!


Sve vas pozivamo na otvorenje izložbe 15. listopada u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo, Kralja Tomislava 13!

Fotonatječaj je sufinanciralo Ministarstvo kulture.

Veselimo se vašem dolasku, a za sve sudionike fotonatječaja koji dođu na otvorenje pripremit ćemo prigodan dar (molimo da dolazak potvrdite na ovaj e-mail).

Naopake bajke Ivanke Borovac

U srijedu smo se dobro nasmijali uz Naopake bajke Ivanke Borovac!

Po stručnom sudu malenog društva, u samom vrhu je ona o jadnoj, nesretnoj vještici kojoj su nestašni brat i sestra pojeli kuću, opekli je vatrom, ukrali kunice od ušteđevine pa zbrisali iz šume! Nasmijala nas je i Crvenkapica gdje baka gucne malo više vina iz košarice koju joj je unuka donijela pa počne širiti neistine o nedužnom vuku!

Bajke su pisane u duhovitim stihovima u rimi, a koje se još kriju između korica ove sjajne slikovnice, provjerite u knjižnici. 😊Kreativni dio druženja protekao je jednako veselo u smišljanju vlastitih naopakih priča! 😁📝

Mala škola abakusa

Želite da Vaše dijete razvije logiku, pamćenje, koncentraciju, maštu, kreativnost, emocionalnu inteligenciju? Imamo rješenje!Mala škola abakusa sorobana za djecu od 6 do 10 godina! Voditeljice su učiteljice Zrinka Eberhardt i Dubravka Mitrović, a radionice će se održavati jednom tjedno.I da podsjetimo što je abakus…Abakus je drevna računaljka podrijetlom iz Azije koju su koristili mnogi stari narodi: Sumerani, Egipćani, Grci i Perzijanci. Postoji više verzija abakusa, a najpoznatiji je japanski – SOROBAN.

Sjajne vijesti stižu iz Drenovaca!

Sjajne vijesti stižu iz Drenovaca!

32. PJESNIČKI SUSRETI DRENOVCI 2021.TIHOMIR DUNĐEROVIĆ – priznanje za najbolju objavljenu zbirku između dvaju Susreta!

Zbirka “DRVOLAŠI” objavljena je u veljači 2021. u nakladi Gradske knjižnice i čitaonice Đakovo! Povelju za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti dobio je Milorad Stojević.

Čestitke laureatima!

Mali knjižnični zbor

Mali knjižnični zbor

Uz plan i dogovor imali smo i pravi mali koncert! Djeca su pokazala da su jaaako dobro upamtila pjesme s ljetošnje Male škole pjevanja, a bilo je tu i nekih novih pjesama kojima su nas počastili! 🙂 Već su pali dogovori za adventski nastup u koji ćemo uključiti i neke roditelje-glazbenike!

🙂Uglavnom, u srijedu u 18:15 imamo prvu probu zbora, a ako ima još djece koja nam se žele pridružiti, roditelji se mogu javiti na 812-045 (ostalo je još nekoliko slobodnih mjesta).

Voditeljica zbora je Marijana Matijević, prof. solo pjevanja, koja vodi zbor OGŠ pri OŠ “I. G. Kovačić” Đakovo i dječji zbor HPD Lipa Osijek.

Tjedan zabranjenih knjiga

Tjedan zabranjenih knjiga (27. 9. – 3. 10.)

“A. B.”(39), knjižničarka GKČ Đakovo, tereti se za čitanje Kapetana Gaćeše djeci, smijući se pritom na sav glas, očigledno uživajući u zabranjenom štivu.”

Koje su to knjige, kada su i zašto bile na popisu zabranjenih, provjerite u čitaonici knjižnice gdje smo vam, uz izdvojene zabranjene naslove, pripremili i selfie stanicu.

Odaberite knjigu, pofotkajte se, označite nas na društvenim mrežama i na taj nam se način pridružite u obilježavanju Tjedna zabranjenih knjiga! Cilj ove međunarodne manifestacije je promicanje slobodnog i otvorenog pristupa informacijama.

243125367_2460905407386748_4945706332207027454_n
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow

Ozvučenje poezije – koncertno čitanje Ane Brnardić i Zrinke Posavec

Kad se spoje poezija i glazba, i još kad to učine dvije vrsne književnice i glazbenice, Ana Brnardić i naša Zrinka Posavec, znate da vas očekuje nešto posebno!

U prilogu Vam dajemo snimku događaja!

O autoricama:

Zrinka Posavec, akademska glazbenica, pjevačica, vokalna pedagoginja, kantautorica, dirigentica, producentica i pjesnikinja, rođena je 16. lipnja 1981. u Đakovu. Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku diplomirala je glazbenu kulturu, a zatim se usmjerila isključivo na usavršavanje glasa, te diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studij pjevanja u klasi profesorice Lidije Horvat – Dunjko. Nakon završetka Muzičke akademije glas je usavršavala kod eminentnih vokalnih pedagoga i opernih umjetnika Hrvatske i regije (Vitomir Marof, Martina Gojčeta i Olivera Miljaković).
U spoju tradicijske glazbe, kojom se počela baviti već od ranog djetinjstva, i klasične glazbene naobrazbe započela je solističku karijeru 2014. Njezini su koncerti etno glazbe Hrvatske i regije prepoznati kao iznimno značajni glazbeni događaji. Njezine vokalne izvedbe stilski su snažne, osobito u izražavanju emocija koje svojim glasom vrsnom lakoćom pretače u različita glazbena stanja. Na taj način čini spoj autorskog glazbenog izričaja i tradicijske glazbe. U njezinim se glazbenim recitalima isprepliće klasičan stil pjevanja, jazz i zvuk Orijenta.
Zrinka Posavec bavi se, između ostalog, i etnomuzikologijom, zapisujući i obnavljajući tradicijsku građu cijele Hrvatske. Surađuje je s nizom kulturno – umjetničkih društava u Hrvatskoj i inozemstvu kao i sa školama folklora i institucijama koje se bave tradicijskom kulturom. Također je 2007. osnovala ženski vokalni ansambl Zwizde čiji su nastupi zapaženi i cijenjeni. Urednica je i producentica glazbenog albuma “Op, lonci lončići“ (Croatia Records, Zagreb, 2015.). Taj je album nominiran za diskografsku nagradu Porin 2016. u kategoriji folklorne i etno glazbe.
Svoj prvi samostalni album “Pantomima – Sevdah & Panonika“(MAST produkcija), objavila je 2016. Drugi samostalni album „Gradovi i sela“ (MAST produkcija), na kojemu su snimljene uz njezine autorske i tradicijske pjesme objavila je 2018. Nominirana je za diskografsku nagradu Porin 2017.


Uza sve ostalo djeluje kao vokalna pedagoginja, radeći kao nastavnica pjevanja u Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici. Unatoč zahtjevnom glazbenom angažmanu piše i poeziju. Dosad je objavila dvije knjige poezije: „Soba za buđenje“ (Matica Hrvatska, ogranak Đakovo, Đakovo, 2015.) i „Pjevaj, Molly“ (Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2020.). Pjesme su joj objavljivane na internetskim stranicama Knjigomat, Jutro poezije i Odvalimo se poezijom te u časopisima Politika (Srbija), Književne novine (Srbija) i Književnost (Srbija) Godine 2019. završava dva modula radionice poezije pod vodstvom pjesnika Miroslava Mićanovića u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu.

Ana Brnardić


Rođena je 1980. u Zagrebu. Diplomirala komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Osim pisanjem poezije i književnokritičkih tekstova, bavi se prevođenjem s rumunjskog (u tandemu s Adrianom Oproiuom).Objavila:- Pisaljka nekog mudraca, pjesme, IGK, Zagreb, 1998.
– Valcer zmija, pjesme, Matica hrvatska, Sisak 2005.; elektroničko izdanje 2018.; https://elektronickeknjige.com/…/brnardic…/valcer-zmija/
– Postanak ptica, pjesme, HDP, Zagreb, 2009.; elektroničko izdanje 2014.; http://www.elektronickeknjige.com/…/postanak…/index.htm
– Hotel cu muzicieni (Hotel s glazbenicima, na rumunjski preveo Dumitru M. Ion)
Colecția Orient-Occident; Editura Academiei Internationale Orient-Occident, Bucureşti, România, 2009.
– Uzbrdo, pjesme, VBZ, Zagreb, 2015.
– Fåglarnas tillblivelse (Postanak ptica, na švedski preveo Đorđe Žarković), Rámus förlag, Malmö, Švedska, 2016.
– Vuk i breza, pjesme, Hena com, zagreb, 2019.
Pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, danski, švedski, talijanski, rumunjski, francuski, poljski, portugalski, španjolski, katalonski, bugarski, mađarski, makedonski, slovenski i albanski jezik.
Nagrade:- Goran za mlade pjesnike, 1998. (za knjigu “Pisaljka nekog mudraca”)
– Nagrada Grada Siska, 1998. (za knjigu “Pisaljka nekog mudraca”)
– Slavić (nagrada Društva hrvatskih književnika za najbolju knjigu poezije) 1999. (za knjigu “Pisaljka nekog mudraca”)
– Kvirinova nagrada za najbolju knjigu poezije autora mlađeg od trideset i pet godina, 2005. (za knjigu “Vlacer zmija”)