Valpovački vlastelini Prandau-Normann

.

Muzej Slavonije, Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo i Spomen-muzej J. J. Strossmayera Đakovo zajedničkom suradnjom omogućit će Vam da još bolje upoznate valpovačke vlasteline Prandau-Normann!
Naime, u Noći muzeja otvorena je izložba “Valpovački vlastelini Prandau-Normann, bibliofili, kolekcionari i donatori: izbor iz zbirki Muzeja Slavonije” u Spomen-muzeju J. J. Strossmayera. Izložba je dio izložbenog projekta Valpovački vlastelini Prandau-Normann, koji je održan 2018. godine u četiri baštinske institucije: Muzeju likovnih umjetnosti, Državnom arhivu u Osijeku, Muzeju Slavonije i Muzeju Valpovštine. Sada nam iz Muzeja Slavonije dolaze Ivana Knežević Križić, viša knjižničarka Odjela knjižnice Muzeja Slavonije, koja će nas u 17 sati provesti po izložbi u našem Spomen-muzeju, i dr. sc. Marina Vinaj, knjižničarska savjetnica i voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije, koja će u Gradskoj knjižnici govoriti o knjižnoj zbirci Prandau-Normann.
Ulaz je slobodan i svi ste dobrodošli!

Emocionalna inteligencija: uvjet bez kojeg se danas više ne može

Predavanje Vladimira Takšića, stručnjaka za emocionalnu inteligenciju, umirovljenog
redovitog profesora u trajnom zvanju.
Emocionalna inteligencija se najčešće definira kao sposobnost točnog prepoznavanja, adekvatnog izražavanja, kao i upravljanja i uporabe emocionalnih informacija u promociji za osobu važnih ciljeva.
Nekada se smatralo da emocije treba pod svaku cijenu isključiti iz naše kognicije, jer one samo mogu poremetiti naše razumno djelovanje. Međutim, vrlo se brzo uvidjelo da bi „razum bez emocija bio impotentan, a emocije bez razuma bile slijepe”.
U izlaganju će biti opisane najvažnije suvremene teorije emocionalne inteligencije i njihova važna uloga u našim različitim svakodnevnim aktivnostima. Kroz primjere će biti opisano kako emocije i kognicija uspješno koegzistiraju u konceptu emocionalne inteligencije i doprinose našem boljem i sretnijem životu. Kako se emocionalna inteligencija razvija i uči tijekom čitavog života, za to su već izrađeni provjereni programi za različite uzraste.

Pušenje – ovisnost koju smo skloni podcijeniti

„Najlakše je prestati s pušenjem. Ja sam to učinio tisuću puta!“ – Mark Twain

Pušenje je jedan od glavnih uzroka smrti u svijetu koji je moguće spriječiti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da duhan ubija gotovo polovicu osoba koje ga upotrebljavaju. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece. Koje su to najnovije spoznaje i statistike o konzumaciji cigareta u Republici Hrvatskoj? Što je to „dim iz treće ruke“? Zašto se započinje i ustraje u pušenju, unatoč neospornim znanstvenim spoznajama o štetnosti duhana? Odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja, saznajte na predavanju magistre psihologije Ružice-Marije Vlajčić.

Dođi, vidi, iskusi – svoje odgovore za poslodavca izbrusi

S obzirom na sve veću konkurentnost na tržištu rada, izuzev sposobnosti te stečenih kompetencija i znanja, presudnu ulogu često ima prethodna pripremljenost za intervju. Upravo navedeno, tema je ove radionice.
Ono što će vam asistentice u selekciji i regrutaciji iz Electus DGS tima omogućiti kroz ovu radionicu je prilika da se i sami okušate u simulaciji razgovora za posao. Nakon toga, dobit ćete i povratnu informaciju te uz savjete i preporuke moći ćete dodatno izbrusiti svoje odgovore.
Voditelji radionice: Ana-Marija Čango, Josipa Dubravac, Marina Grbeša i Maja Nekić, asistentice u selekciji i regrutaciji iz Electusa DGS

S obzirom na to da je broj mjesta za radionicu ograničen, potrebno je prijaviti se na e-mail: marina.grbesa@gmail.com

Radoholičarstvo

Jesam li radoholičar?

Izraz “radoholičarstvo” je prvo uveden u akademsku literaturu kao “ovisnost o radu, kompulzija i kao nekontrolirana potreba za neprestanim radom”. U ovom predavanju saznat ćete tko su radoholičari, kako se postaje radoholičarom, koji su njegovi uzroci, kako se manifestira radoholičarstvo, kao i koji su potrebni koraci u prevenciji radoholičarstva te kako se ono liječi.
Odgovore na ova pitanja i još mnogo toga saznajte na predavanju apsolventa psihologije Marina Ćorića.

Čimbenici psihosocijalnog razvoja djece sportaša / Renata Barić

.

Statistika pokazuje da se veliki broj djece od rane dječje dobi bavi sportom. Roditelji usmjeravaju svoju djecu u sport očekujući pozitivne učinke po tjelesni, motorički i psihološki razvoj djeteta, no oni se ne događaju sami po sebi. Odgojni i formativni učinci sporta ovise uvelike o socijalnoj okolini, o načinu na koji je sam sportski trening organiziran, provođen i podržavan, u čemu ključnu ulogu imaju treneri i roditelji. Mnogi roditelji usmjeravaju djecu u sport, a da im samima nije jasno što biti sportaš znači i kakvi sve njih izazovi kao roditelje djeteta sportaša očekuju. U najboljoj namjeri nerijetko griješe, producirajući mladom sportašu nepotreban dodatni pritisak postizanja uspjeha i ostvarivanja rezultata, u čemu im se pridružuju i treneri.

U okviru ovog predavanja slušaoci će se upoznati sa segmentima psihološkog razvoja djeteta sportaša, čimbenicima koji na njih utječu u pozitivnom i negativnom smjeru te posljedicama koje iz toga proizlaze. Osvijestit će se obrasci nepoželjnog i poželjnog ponašanja roditelja djece sportaša, te će se dati smjernice za primjenu u praksi. Također, raspravljat će se o važnosti odnosa roditelja, trenera i sportaša, te o roditeljskim očekivanjima od trenera kao i o izvorima roditeljskog pritiska doživljenim iz trenerske perspektive. Kroz pitanja publike raspravit ćemo prezentiranu tematiku i istaknuti najveće izazove roditelja djece sportaša danas.

Iz knjige na stol: Bakar u nakitu i hrani

.

Treća radionica ovosezonskog ciklusa radionica “Iz knjige na stol”: Bakar u nakitu i hrani.
Učenici Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo, smjer mesar, voditeljice Dubravka Scharmitzer i Sanja Andrić, gošća Ankica Živić iz Srednje strukovne škole Vinkovci i Sanja Lasić iz SSŠ A. Horvata Đakovo danas su bili domaćini učenicima 7. a OŠ I. G. Kovačić Đakovo i njihovoj nastavnici Mariji Biuk.

Vrijedna ekipa…


Nakon uvodne riječi Kristine Podgornik o već 10. radionici “Iz knjige na stol” (zaista odlična suradnja knjižnice i SSŠ A. Horvata Đakovo, ali i škola iz drugih gradova (Vinkovci, Našice, Ilok), koju je pokrenula Dubravka Scharmitzer), Sanja Andrić dala je bogat pregled povijesti i značenja bakra. SIijedilo je spravljanje paštete od sezama, pregledavanje knjiga na zadanu temu, izrada plakata i nakita, a na kraju i degustiranje.
O radionici su i djeca i nastavnici porazgovarali s Marijom Alduk (Novi radio).

“Svaki mjesec nova tema, uz dobru knjigu dosade nema!”

.

Inicijativa za poticanje čitanja u našoj knjižnici. “Svaki mjesec nova tema, uz dobru knjigu dosade nema!”
Na dječjem odjelu knjižnice pronaći ćete izdvojene naslove, okupljene oko zajedničke teme. 📕📗📘📙
Sa svakim novim kalendarskim mjesecom stiže nam i nova tema.

U veljači čitamo o ljubavi! 🥰💖
Pripremili smo prijedloge za čitanje za sve dobne skupine, od onih najmlađih preko mlađeg školskog uzrasta pa sve do tinejdžera.
Uz posuđene knjige, djeca kući nose dnevnik čitanja na kojemu mogu označiti koliko im se pojedina knjiga svidjela te preporučiti, opisati ili ilustrirati najdražu priču.
Kao dodatna motivacija za čitanje, na kraju mjesečnog razdoblja, po jednog sudionika iz svake dobne skupine očekuju nagrade!

Iz knjige na stol

.


Treća radionica ovogodišnjeg ciklusa radionica “Iz knjige na stol”: Bakar u nakitu i hrani!
Učenici Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo, smjer pekar i mesar, voditeljice Dubravka Scharmitzer i Sanja Andrić, gošća Ankica Živić iz Srednje strukovne škole Vinkovci.
P. S. Ovo je već 10. radionica “Iz knjige na stol” – zaista odlična suradnja knjižnice i SSŠ A. Horvata Đakovo, ali i škola iz drugih gradova (Vinkovci, Našice, Ilok), koju je pokrenula Dubravka Scharmitzer.

Novi Zeland – putopisno predavanje

.

Daleki i egzotični Novi Zeland mnogima je na popisu želja. Kako i ne bi bio kad se u toj maloj zemlji toliko toga raznolikog može vidjeti! Poznat po svojoj fascinantnoj prirodi, dom je filmskog fenomena ‘Gospodar prstenova’, ragbija i maorskog naroda. Iako je prilično izoliran od ostatka svijeta, u mnogočemu prednjači i služi kao uzor ostatku svijeta. No, kao i svugdje na svijetu, ima svoje dobre i loše strane.


32-godišnja Đakovčanka Matea Lay na Novom je Zelandu provela 10 prekrasnih mjeseci. Tamo je živjela, radila i imala priliku proputovati oba otoka te bi svoje dojmove željela podijeliti s vama.
Pridružite nam se u četvrtak 23. siječnja 2020. godine u 18 sati i saznajte kako je na Novom Zelandu! Haere mai (dobro došli)!