Blagdanske note

Treću godinu zaredom Marijana Matijević priređuje mali božićni koncert “Blagdanske note” na kojemu će nastupiti gudači Osnovne glazbene škole pri OŠ I. G. Kovačić Đakovo sa svojim gostima. Ako ste bili prošlih godina, vjerujemo da ste uživali u blagdanskoj atmosferi i blagdanskim notama te da nećete propustiti ovaj koncert. A ako niste bili, svakako dođite i prepustite se božićnom ugođaju!
Program su priredile Marijana Matijević i Agneza Hegyi.
Svi ste dobrodošli!

Filmski prosinac!

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, a u suradnji s Foto – kino klub Đakovo, u knjižnici će se održati besplatne projekcije kultnih filmova, a prvi među njima je “Tko se boji Virginije Woolf?”. Pozivamo sve ljubitelje dobrih starih filmova da nam se pridruže!
Who’s Afraid of Virginia Woolf?, 1966. Mike Nichols, 131 min. USA
Scenarij: Ernest Lehman prema istoimenom kazališnom djelu Edwarda Albeea

Scena iz filma


Uloge: Elizabeth Taylor, Richard Burton, George Segal, Sandy Dennis
Sveučilišnom profesoru povijesti Georgu i njegovoj supruzi Marthi u posjet dolazi novopridošli predavač biologije Nick sa suprugom Honey. Večer se međutim završava u bujici oštrih dijaloga kao rezultat propalog braka Georga i Marthe koji pred mladim kolegama poravnjavaju račune iz prošlosti dok ispijaju na litre viskija. Martha je u filmu frustrirana alkoholičarka čija vulgarnost jezika nadmašuje granice dobrog ukusa tog vremena u kojem je žena bila dobra supruga a porodica općenito ono što se nazivalo američkim tradicionalnim društvom.
Film „Tko se boji Virginije Woolf“ bio je prvi film u čijim je dijalozima netko izgovorio riječ “bugger” (hulja?). Predstavljen je kao kontroverzan jer prikazuje odnose u obitelji koji su bili taboo u društvu koje je baštinilo tradicionalističke vrijednosti. Oštrina dijaloga ovog filma bila je i povod za uvođenja filmskog ratinga R.
Zajednički život Elizabeth Taylor i Richarda Burtona bio je mnogo više obilježen njihovim burnim ljubavnim životom uključujući i dva braka i dva razvoda. Mnogo više od njihovih zajedničkih filmskih projekata. Jedan od njih, film „Cleopatra“, završen je totalnim fijaskom i gotovo je odveo u bankrot Twentieth Century Fox, kompaniju koja ga je producirala. 1966. godine Ernest Lehman odlučuje se na riskantan potez ekranizacije broadwayskog djela Edwarda Albeea, isplativši po milijun dolara glavnim glumcima, Liz Taylor i Richardu Burtonu, te povjerivši redateljski posao tada debitantu Miku Nicholsu. Za Burtona je uloga u film došla kao potvrda neospornog glumačkog talenta koji je postao nesiguran nakon neuspjeha „Cleopatre“ nekoliko godina ranije. Za Taylor, film je bio izazov da izađe iz klišeja lijepih kraljica i naivnih i slatkih žena paćenica. Bila je ovo uloga liberalnog vremena koje dolazi i nešto sasvim različito od onoga što je glumila do tada…
„Tko se boji Virginije Woolf?“ današnjem gledatelju može činiti manje šokantnim i revolucionarnim nego onome prije 45 godina, ali snaga i svježina toga filma jednaka je kao i 1966. kada je od trinaest nominacija za Oscara potvrdio njih pet (Elizabeth Taylor, Sandy Dennis, scenografi Richard Sylbert i George James Hopkins, kostimografkinja Irene Sharaff i snimatelj Haskell Wexler). Nedvojbeno, riječ je o najuspješnijem od brojnih pokušaja da se par Burton – Taylor iskoristi na filmu te jednoj od najboljih filmskih adaptacija dramskog teksta uopće… (Dean Kotiga, www.filmovi.hr)

Uvod u Panmonizam

Zoran Šćekić 6. prosinca u našoj knjižnici!
Ponosni smo što ćemo ugostiti našeg đakovačkog genijalca, autora multimedijalnog projekta Panmonizam koji obuhvaća mikrotonalnu glazbu, geometriju, mehaniku, grafiku i edukaciju.

Zoran Ščekić u Lisinskom

Zoran Šćekić – jazz gitarist, skladatelj, aranžer (Đakovo, 15. srpnja 1972.)
Osnove gitare učio od oca Tomislava Šćekića. Godine 1993. upisao je studij jazz gitare na Akademie fur Musik und dartstellende Kunst u Grazu. Nakon dugogodišnje suradnje u duetu s kontrabasistom Nenadom Vasilićem godine 1998. postaje dobitnikom stipendije grada Bruxellesa te odlazi u Helsinki gdje na Muzičkoj akademiji Sibelius nastavlja poslijediplomski studij kompozicije i aranžmana i sudjeluje na međunarodnom jazz festivalu kao njen predstavnik.
Po povratku u Graz radi na rearanžiranju etno-glazbe, surađuje s Big Bandom Graz te piše skladbe za različite sastave. Osniva Zoran Šćekić Quintet s kojim 2001. sudjeluje na Free Jazz Festu u Grazu. Godine 2002. vraća se u Hrvatsku i u Zagrebu nastavlja umjetničku aktivnost. Piše glazbu za plesne predstave te Glazbu za metalne udaraljke koju kao dio projekta »Graz — grad kulture 2003« premijerno izvodi ansambl Studio perccusion. Na Muzičkom biennalu Zagreb prvi put se predstavlja 2005. s Glazbom za komorni orkestar i Free Jazz kvintet a potom i 2007. s glazbom za plesnu predstavu Ritam harmonije niskih frekvencija. Iste godine na »International symposium in microtonality« u Beču i Helsinkiju predstavlja glazbeno–geometrijski sustav kojim je riješio antički problem očuvanja prirodnih intervala i prezentira prototip mikrotonalne klavijature (Z–bord) izrađene u San Diegu po njegovim uputama. 2010. premijerno predstavlja mikrotonalnu kompoziciju ‘23.10.’ u Varšavi na Chopinovom konzervatoriju u sklopu međunarodne manifestacije ARTMUSFAIR. Godie 2012. napisao je koncert za Big Band HRT–a pod nazivom Spiralne kronike i realizirao izdanje kompilacije od 6 CD–ova pod nazivom Selected Works In Equal Temperament. 2013. koautor je reizdanja knjige Muzika i matematika prof. dr. Zvonimira Šikića i autor knjige Five limit intervals — theory & praxis u kojoj objašnjava glazbeno geometrijski sustav. Mikrotonalnom kompozicijom 9 fragmenata za alt saksofon sudjeluje na CD–u Fragmenti Berislava Antice. Godine 2015. izdaje CD pod nazivom ‘Just Music’ u izdanju izdavačke kuće Ravello Records koji je grammyjevac John Schneider uvrstio u listu 17 “The best od 2015”. U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 14. studenoga praizvedena mu je skladba „Slavonska igra broj 2”.

Izložba fotografija Hrvoja Šimića

.

15IN15 je prva samostalna izložba fotografija svestranog Hrvoja Šimića. Fotografije su nastale u Indiji u studenom 2018. godine. Svaka fotografija ima svoju priču koju nam pripovijeda sam autor. Želite li doživjeti Indiju, njezine ljude i običaje, svakako posjetite ovu izložbu.

.

“Moj ritam čitanja”- nagrada Marinki Obrovac

Svojom preporukom knjige iz naše knjižnice Marinka Obrovac osvojila je 3. mjesto na natječaju “Moj ritam čitanja” Hrvatskog knjižničarskog društva.

Budući da smo u Zagrebu na Interliberu i na znanstveno-stručnom skupu u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva, sa zadovoljstvom smo preuzeli nagrade za Marinku i za našu knjižnicu. Također smo pred predsjednicom HKD-a pohvalili Marinku kao aktivnu članicu naše knjižnice i našeg Kluba čitatelja Fotelja.

Stručni skup – Priča (iz) moje knjižnice

.

Na stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem u organizaciji Gradska knjižnica Beli Manastir. Tema: Priča (iz) moje knjižnice.


Vaše knjižničarke Kristina Podgornik i Anđelka Blažević predstavile su primjer dobre prakse: “Iz knjige na stol”. Sva izlaganja (objavljena i u zborniku) budnim je okom pratio i Tomislav Drmić.
Skupili smo nove ideje, neke zanimljive stvari dogovorili… 
I još jednom vidjeli divote Kopačkog rita!

Tihomir Dunđerović održao radionicu pisanja!

 Sjajni, svestrani Tihomir Dunđerović! Prof. hrv. jezika, dipl. knjižničar, pjesnik, bubnjar (grupa Nova i Kabir Bedi)… Jedan od onih talentiranih Đakovčana koji su se razbježali po svijetu i čije nam znanje (i spremnost da učine nešto za nas) valja iskoristiti!

Predstavljena knjiga “Divlje guske”!

“Sviđate mi se!”, rekla je Julijani Adamović jedna naša sugrađanka na jučerašnjem književnom susretu, zadovoljna autoričinim razmišljanjima. To je bilo dječji jednostavno i iskreno, ali moramo reći da je baš pogođeno “u sridu” jer priznajemo da smo i mi ostali isto pomislili.

Julijana Adamović

Autorica odličnog romana “Divlje guske”, koji je osvojio i kritiku i čitatelje, jednostavno ne može ostaviti nikoga ravnodušnim. Socijalna pedagoginja s magisterijem iz dječje i adolescentne psihijatrije, koja se u “stvarnom” životu bavi maloljetničkom delinkvencijom, u književni svijet ušla je još 2008. sa zbirkom priča “Kako su nas ukrali Ciganima” i odmah osvojila Kiklopa, ali i druge književne nagrade. Napisala je još dvije zbirke priča, zbirku poezije, knjige za mlade i djecu (i osvojila još brojne nagrade), ali prvim romanom “Divlje guske” zaista je potpuno uzburkala književnu scenu.

Gost večeri Julijana Adamović

“Divlje guske” govore o odrastanju u jednoj disfunkcionalnoj obitelji, u ruralnoj sredini 70-ih godina prošlog stoljeća (premda se ne navodi u romanu, očito je da se radi o Bačkoj koja ovdje postaje u neku ruku i mitsko, mistično mjesto, istodobno i naturalističko i nadrealistično), a naizgled mračna, teška tema ublažena je humorom i ironijom (ipak je knjiga napisana iz perspektive dviju (?) predškolki!). Kako je ovaj slojeviti roman nastao, odakle osebujni likovi, odakle motivi gusaka, multietničnost, ksenofobija – dobili smo zaista puno odgovora. Neka su pitanja, naravno, ostala otvorena – treba ih potražiti u ovom romanu, a možda i u njegovom nastavku (nadamo se!)…
Zahvaljujemo Julijani na dolasku! Do nekog skorog novog druženja!

Foto: Silvija Butković

.

.

previous arrow
next arrow
previous arrownext arrow
Slider

Veleposlanica republike Bugarske u đakovačkoj knjižnici!

.

U utorak smo imali čast ugostiti Nj. E. gđu Genku Georgievu, veleposlanicu Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj. Sa svojom suradnicom gđom Petjom Stoimenovom-Mršić pripremila je zanimljivo druženje s učenicima dvaju prvih razreda OŠ “I. G. Kovačić” Đakovo (u pratnji učiteljica Zrinke Funarić i Ksenije Čapo-Tišma). Predstavile su bugarske autore Elina Pelina i Rana Bosileka, čitale bugarske bajke te, na veliko oduševljenje djece, pokazale animirani film “Tri budale”. “Tri budale” su nam svima donijele puno dobrog raspoloženja i smijeha! Saznali smo i kakva je veza između šegrta Hlapića i Bugarske: naime, sestra Ivane Brlić-Mažuranić bila je udana za bugarskog diplomata i često pisala sestri o nestašlucima svog dječaka (bugarski: hlape).
Djeca su se na kraju počastila bugarskim slatkišem, a obećan im je i novi posjet i nove bajke!

Nj. E. gđa Genka Georgieva sa svojim je suradnicima ostavila na nas sjajan dojam i zaista nas veseli buduća suradnja koja će dodatno obogatiti dugogodišnje hrvatsko-bugarske prijateljske veze.

.

.

previous arrow
next arrow
Slider