Stres je danas sveprisutan. Velikim dijelom kao posljedica užurbanog načina života, količine informacija koje dolaze do nas kroz izloženost digitalnim medijima, implicitne poruke iz okoline da „ako ne iskorištavaš dan u potpunosti, ne živiš“ i da „ako nisi postigao puno toga i nemaš velike ambicije, manje vrijediš“.
Reći nekome da si u gužvi postalo je nešto na što se ljudi ugledaju jer znači da imaš ispunjen život i super živiš! No, zauzetost i preplavljenost obvezama često sa sobom donosi stres koji ima određene posljedice.
Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će psihičke bolesti, uključujući i one povezane sa stresom, postati drugi vodeći uzrok onesposobljenosti. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako je izloženost stresu povezana sa smanjenom kvalitetom življenja te da ima dugoročne posljedice po psihičko i tjelesno zdravlje.
Kako se ne bismo doveli do faze iscrpljivanja bitno je na vrijeme prepoznati kad smo predugo, kontinuirano pod stresom i onda usporiti. Često u moru obaveza zaboravimo ostaviti praznog, neispunjenog vremena, gdje ne moramo baš ništa i gdje se zaista možemo opustiti. Bilo uz knjigu, film, toplu kupku ili meditaciju. Što god nas opušta.
Ono što nam još može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja i kako možemo djelovati preventivno jest:
– održavati ravnotežu između rada i zabave, humor i smijeh pomažu
– družiti se s dragim ljudima, s onima s kojima se osjećamo ugodno, i gdje se nakon druženja osjećamo ispunjeno, a ne „iscijeđeno“
– raditi više stvari u kojima uživamo i koje nas vesele, pronaći hobi ili aktivnost koja nas čini sretnima
– poznavati sebe i svoje granice i jasno ih zastupati i čuvati
Više o ovoj temi govorit će nam Anamarija Petek Erić, doc. prim. dr. sc., voditeljica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje 5. listopada u 18 sati.
